Od davnina, čovečanstvo ima potrebu za vođenjem evidencija i čuvanjem informacija. Nekada su to bile kamene ploče i glinene tablice, a danas koristimo digitalne sisteme. Blokčejn predstavlja savremeni sistem za vođenje evidencija, ali se razlikuje od klasičnih baza podataka jer omogućava decentralizovano skladištenje i verifikaciju podataka bez potrebe za centralnim autoritetom.
Kako funkcioniše blokčejn?
Blokčejn (blockchain) je tehnologija javno distribuirane knjige (distributed ledger technology – DLT), gde se informacije beleže u nizu blokova povezanih u lanac. Ovi blokovi sadrže podatke o transakcijama i vremenskim oznakama, a svaki novi blok mora biti verifikovan od strane mreže pre nego što se doda lancu. Proces validacije se obavlja rešavanjem složenih matematičkih algoritama, poznatim kao „rudarenje“ (mining).
Najvažnija prednost blokčejna je njegova otpornost na manipulacije. Svaki blok sadrži jedinstveni heš kod koji se gradi na osnovu podataka iz prethodnog bloka. Ako bi neko pokušao da promeni podatke u jednom bloku, svi sledeći blokovi bi postali nevažeći, što onemogućava falsifikovanje zapisa.
Rešavanje problema dvostrukog trošenja
Jedan od ključnih izazova u digitalnim transakcijama je mogućnost dvostrukog trošenja – ponovnog korišćenja iste digitalne valute ili sredstva. Pre blokčejna, ovaj problem su rešavale centralizovane institucije, poput banaka i platnih procesora. Blokčejn omogućava decentralizovanu verifikaciju transakcija, čime eliminiše potrebu za posrednicima i garantuje autentičnost svake transakcije.
Da bi dvostruko trošenje bilo moguće, napadač bi morao da prevari celu mrežu i generiše novi blok koji bi bio prihvaćen kao validan. Međutim, s obzirom na ogromnu računarsku snagu potrebnu za to, ovakav scenario je malo verovatan osim ako napadač ne kontroliše više od 50% mreže (51% attack), što je u praksi teško izvodljivo.
Blokčejn – sistem bez poverenja?
Često se kaže da je blokčejn „sistem bez poverenja“ jer eliminiše potrebu za poverenjem u centralizovane autoritete. Međutim, poverenje i dalje postoji, ali je premešteno sa institucija na samu tehnologiju. U tradicionalnim finansijskim sistemima, korisnici veruju bankama da će pravilno evidentirati transakcije. U blokčejnu, korisnici veruju algoritmima koji automatski verifikuju i čuvaju podatke.
Šira primena blokčejn tehnologije
Iako je blokčejn postao poznat kroz kriptovalute, njegova primena je daleko šira. Ova tehnologija može se koristiti za vođenje različitih evidencija, poput:
- Katastra nepokretnosti – garantuje nepromenjivost podataka i transparentnost.
- Zdravstvenih kartona – omogućava sigurno čuvanje medicinskih podataka i bolju koordinaciju među zdravstvenim ustanovama.
- Lanaca snabdevanja – omogućava praćenje proizvoda od proizvođača do krajnjeg korisnika.
- Elektronskog glasanja – osigurava transparentnost i zaštitu od prevara.
Zakon o digitalnoj imovini u Srbiji podržava tehnološku neutralnost, što znači da omogućava pravni okvir za razvoj blokčejn aplikacija bez obzira na vrstu tehnologije.
Pametni ugovori – automatizacija bez posrednika
Jedna od najznačajnijih inovacija blokčejna su pametni ugovori (smart contracts). To su digitalni sporazumi zapisani u kodu, koji se automatski izvršavaju kada su ispunjeni definisani uslovi. Njihova prednost je eliminacija posrednika i smanjenje troškova transakcija.
Na primer, pametni ugovori se mogu koristiti za:
- Trgovinu nekretninama – vlasništvo se automatski prenosi po ispunjenju uslova.
- Osiguranje – polise se automatski isplaćuju nakon verifikacije podataka.
- DeFi (decentralizovane finansije) – omogućavaju pozajmice i investicije bez banaka.
Međutim, pametni ugovori imaju i svoje izazove. Pošto se izvršavaju automatski, greška u kodu može dovesti do ozbiljnih posledica, jer naknadne izmene nisu moguće. Zato je važno osigurati visok nivo sigurnosti i pravilno programiranje ugovora.
Zaključak
Blokčejn tehnologija nije samo tehnička inovacija – ona menja način na koji razmišljamo o poverenju, sigurnosti i decentralizaciji u digitalnom svetu. Njena primena se već vidi u finansijama, trgovini, ugovornim odnosima i mnogim drugim oblastima, a njen pravni okvir tek se razvija.
U narednim tekstovima detaljno će biti razmotren Zakon o digitalnoj imovini, pravni status i regulacija virtuelnih valuta, kao i uloga digitalnih tokena u modernom poslovanju. Razumevanje ovih tema ključno je za sve koji žele da se pravovremeno prilagode novim tržišnim trendovima i iskoriste prednosti digitalne transformacije.
Kao član Udruženja e-Razvoj, smatram da je važno da poslovna zajednica prati ove promene i pronađe svoj prostor u digitalnoj ekonomiji. Uz pravilno razumevanje pravnog i tehnološkog okvira, blokčejn može postati moćan alat za unapređenje poslovanja i zaštitu imovinskih prava u digitalnoj eri.
Autor teksta: Advokat Marko Milutinović, član Udruženja e-Razvoj