Do sada najveći, Treći Samit o veštačkoj inteligenciji (AI) održan je 10. i 11. februara 2025. godine u Parizu, okupljajući svetske lidere, tehnološke stručnjake i donosioce politika kako bi diskutovali o etici, regulativi i ekonomskim izazovima vezanim za AI. Srbiju su predstavljali Marko Đurić, šef diplomatije i Jelena Begović, ministarka nauke i tehnologije i tehnološkog razvoja i inovacija.
Ključni momenti i poruke samita
Domaćini skupa, francuski predsednik Emanuel Makron i indijski premijer Narendra Modi, istakli su potrebu za međunarodnom saradnjom i regulativom u AI domenu. Makron je pred samit najavio ulaganje od 109 milijardi evra u razvoj AI tehnologija u Francuskoj, naglašavajući njen potencijal u medicini i drugim sektorima.
Među visokim zvanicama bili su potpredsednik SAD-a Dž. D. Vens, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i nemački kancelar Olaf Šolc. Samit je okupio više od 1.000 učesnika iz 90 zemalja, uključujući predstavnike vlada, privatnog sektora i civilnog društva.
Evropska unija je iskoristila ovu priliku da predstavi ambiciozan plan ulaganja u razvoj AI-a, najavljujući ukupno 200 milijardi evra (206 milijardi dolara) investicija u ovaj sektor. Ova suma uključuje 20 milijardi evra (20,6 milijardi dolara) namenjenih AI gigafabrikama koje će obrađivati i trenirati velike modele.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je plan pod nazivom InvestAI, naglašavajući da Evropa nije zakasnila u konkurenciji sa Kinom i SAD-om. „Granica se stalno pomera. Liderstvo je još uvek na dohvat ruke, a iza granice je ceo svet usvajanja AI-a,“ izjavila je von der Lajen.
Ona je istakla da je ključno fokusirati se na primenu veštačke inteligencije u specifičnim industrijskim sektorima i iskoristiti njen potencijal za povećanje produktivnosti i podršku ljudima. „Donošenje AI-a u specifične industrijske primene i iskorišćavanje njegove moći za produktivnost i ljude – ovo je mesto gde Evropa može zaista da predvodi trku,“ poručila je predsednica EK.
Prvi dan samita – ekološki i društveni aspekti AI
Otvaranje skupa obeležilo je izlaganje francuske specijalne izaslanice Anne Bouverot, koja je odbacila spekulacije da će veštačka inteligencija izmaći ljudskoj kontroli, nazvavši takve tvrdnje „naučnom fantastikom“. Umesto toga, fokusirala se na njen ekološki uticaj, ističući da je trenutna putanja razvoja AI tehnologija neodrživa. Masovna potrošnja energije i prirodnih resursa, posebno u treniranju velikih modela, zahteva hitne mere za prelazak na „zelenije“ AI tehnologije.
Ključne teme prvog dana:
- Ekološki izazovi AI: Bouverot je naglasila da su trenutni AI modeli energetski izuzetno zahtevni, što dovodi do rasta emisije ugljen-dioksida i povećane potrošnje vode za hlađenje servera. Pojedini učesnici predložili su inicijative poput korišćenja obnovljivih izvora energije u AI centrima i optimizacije algoritama kako bi se smanjio njihov ekološki otisak.
- Društveni uticaj AI: Na panelu o društvenim posledicama veštačke inteligencije, generalna sekretarka UNI Globalne unije, Christy Hoffman, upozorila je da AI-podstaknuti dobici u produktivnosti mogu dodatno produbiti društvene nejednakosti. „Ako ne regulišemo način na koji se dobit raspodeljuje, AI bi mogao postati još jedan motor koji povećava nejednakosti, umesto da ih smanjuje,“ izjavila je Hoffman.
- Regulacija i etički pristup: Panelisti su diskutovali o potrebi za jasnim regulatornim okvirima koji će osigurati pravičnu distribuciju koristi od AI-a. Evropska komisija je naglasila važnost AI Akta kao prvog sveobuhvatnog zakonskog okvira u ovoj oblasti, dok su predstavnici civilnog društva insistirali na uvođenju obaveznih etičkih smernica za razvoj i primenu veštačke inteligencije.
Prvi dan samita jasno je pokazao da se rasprava o AI-u ne može svesti samo na tehnički razvoj – podjednako su važne i njegove ekološke i društvene implikacije, koje će oblikovati način na koji će ova tehnologija biti prihvaćena u budućnosti.
Drugi dan samita – globalna regulativa i konkurencija
Drugi dan AI Action Summita bio je posvećen izazovima globalne regulative i balansiranju konkurencije među vodećim tehnološkim silama. Plenarna sesija, održana u Grand Palaisu, okupila je šefove država i vlada, lidere iz tehnološke industrije i predstavnike regulatornih tela, koji su izneli različite perspektive o budućnosti AI regulative.
Ključne teme diskusije:
- Demokratizacija AI-a i razvoj zemalja Globalnog juga
Indijski premijer Narendra Modi istakao je potrebu za „demokratizacijom AI tehnologije“, naglašavajući da inovacije moraju biti dostupne i zemljama u razvoju. Modi je apelovao na međunarodne organizacije da pomognu u obezbeđivanju otvorenih AI platformi koje bi mogle doprineti razvoju obrazovanja, zdravstva i ekonomije u manje razvijenim državama. „AI ne sme ostati privilegija bogatih nacija – moramo ga učiniti dostupnim svima,“ poručio je Modi. - Regulativa – balans između kontrole i inovacija
Američki potpredsednik JD Vens izrazio je zabrinutost zbog potencijalne „prekomerne regulacije“ AI sektora, smatrajući da bi stroga pravila mogla ugušiti inovacije i usporiti razvoj industrije. „Previše birokratije može nas koštati globalnog liderstva u AI sektoru,“ rekao je Vens, što je izazvalo debatu o tome kako pronaći ravnotežu između regulative i tehnološkog napretka.
Suprotno tom stavu, predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen branila je evropski pristup regulaciji veštačke inteligencije, ističući da AI mora biti u službi ljudi, a ne obrnuto. „Evropa ne kasni u trci za AI-jem, mi samo želimo da osiguramo da su naši standardi usklađeni s vrednostima koje štite prava građana,“ naglasila je von der Leyen, pozivajući na globalnu koordinaciju u donošenju pravila.
- Sukob pristupa: SAD, EU i Kina
Panel diskusije su osvetlile različite pristupe regulaciji među globalnim silama:- Sjedinjene Američke Države teže minimalnim ograničenjima kako bi osigurale maksimalnu fleksibilnost za tehnološke gigante poput OpenAI-a, Google DeepMind-a i Anthropic-a.
- Evropska unija se zalaže za sveobuhvatan zakonski okvir poput AI Akta, koji bi regulisao sve aspekte razvoja i primene AI-a.
- Kina razvija sopstvene AI regulative koje su usmerene na državnu kontrolu nad podacima i ograničavanje zapadnog uticaja u AI industriji.
- Geopolitička dimenzija veštačke inteligencije
Razvoj veštačke inteligencije sve više se posmatra kroz prizmu geopolitike. Učesnici su diskutovali o ulozi AI-a u nacionalnoj bezbednosti, budućnosti radne snage i etičkim dilemama koje prate njegovu upotrebu. Naglašena je potreba za većom međunarodnom saradnjom, ali i rastući izazovi povezani s konkurencijom između globalnih AI lidera.
Drugi dan samita pokazao je koliko su pitanja regulative i konkurencije ključna za oblikovanje budućnosti veštačke inteligencije. I dok jedni zagovaraju strožu kontrolu kako bi zaštitili društvo, drugi upozoravaju da bi prevelika regulacija mogla usporiti inovacije i ekonomski rast. Samit je takođe potvrdio da AI nije samo tehnološka tema – on postaje centralno pitanje globalne politike i ekonomije.
Ključna inicijativa – „Current AI“
Na AI Action Summitu u Parizu, Francuska je, u saradnji sa osam zemalja i vodećim kompanijama, pokrenula inicijativu „Current AI“, s ciljem razvoja veštačke inteligencije „od opšteg interesa“. Ova inicijativa predstavlja odgovor na rastuću potrebu za transparentnim, etičkim i inkluzivnim AI rešenjima koja će služiti široj društvenoj koristi, a ne samo korporativnim interesima.
Ciljevi i strateški pravci inicijative
- Otvorenost i dostupnost AI tehnologije
„Current AI“ će se fokusirati na razvoj modela koji su otvorenog koda, čime će omogućiti istraživačima, univerzitetima i manjim kompanijama da ih koriste bez ograničenja. Ovim pristupom želi se smanjiti dominacija velikih tehnoloških giganata i podstaći decentralizacija AI inovacija. - AI u službi javnog dobra
Planirano ulaganje od 2,5 milijarde dolara usmereno je na razvoj AI aplikacija koje će imati direktan pozitivan uticaj na društvo, pre svega u sledećim oblastima:- Zdravstvo – Poboljšanje dijagnostike, personalizovana terapija i optimizacija zdravstvenih sistema uz pomoć AI-a.
- Obrazovanje – Razvoj AI alata koji podržavaju personalizovano učenje, poboljšavaju nastavne metode i proširuju dostupnost obrazovanja.
- Ekološka održivost – Primena AI u analizi klimatskih promena, optimizaciji energetske efikasnosti i donošenju politika za smanjenje ugljeničnog otiska.
- Podrška evropskoj AI industriji
Francuska nastoji da ojača svoju poziciju u globalnoj AI trci i podstakne razvoj evropskih alternativa američkim i kineskim rešenjima. Kompanije poput Mistral AI, koje su poznate po razvoju jezičkih modela konkurentnih OpenAI-ju, i Fidji Simo, lider u tehnološkim inovacijama, biće ključni partneri u ovoj inicijativi. - Međunarodna saradnja
Osim Francuske, u inicijativi učestvuje osam zemalja koje dele viziju razvoja veštačke inteligencije u skladu s etičkim principima i interesima šire zajednice. Planirano je da se „Current AI“ poveže sa evropskim projektima poput InvestAI kako bi se osigurala dugoročna održivost i konkurentnost evropskog AI sektora.
Inicijativa „Current AI“ predstavlja ambiciozan korak ka stvaranju inkluzivne i društveno odgovorne AI infrastrukture. Ovim programom, Francuska i njeni partneri žele da pokažu da veštačka inteligencija može biti alat za kolektivni napredak, a ne samo sredstvo za profit velikih korporacija. Ako se uspešno sprovede, ova inicijativa može postaviti temelje za globalno drugačiji pristup razvoju i primeni AI-a.
Globalna AI trka i strateški izazovi
Jedna od ključnih tema samita bila je intenzivna globalna konkurencija u oblasti veštačke inteligencije, sa posebnim naglaskom na američke, kineske i evropske strategije razvoja. AI je postao ne samo tehnološki, već i geopolitički faktor koji utiče na ekonomsku moć, nacionalnu bezbednost i globalni poredak.
SAD: Projekat „Stargate“ – dominacija kroz ulaganja
Američki projekat „Stargate“, vredan 500 milijardi dolara, trenutno je najveća pojedinačna AI investicija na svetu. Ovaj program, koji predvode američke tehnološke korporacije uz podršku vlade, ima nekoliko ključnih ciljeva:
- Razvoj naprednih AI modela koji nadmašuju trenutne tehnologije u pogledu kapaciteta obrade i predikcije.
- Obezbeđivanje tehnološke i ekonomske dominacije SAD-a, čime se nastoji učvrstiti liderska pozicija u AI industriji.
- Jačanje AI infrastrukture, uključujući gigafabrike i superračunare neophodne za obradu ogromnih količina podataka.
Američki zvaničnici su na samitu istakli da „Stargate“ ne predstavlja samo komercijalni projekat, već i strateški poduhvat sa ciljem da SAD održe primat nad AI inovacijama u odnosu na Kinu i EU.
Kina: AI inovacije i državna strategija
Kina je poslednjih godina intenzivirala ulaganja u AI sektor, razvijajući sopstvene modele sposobne da pariraju zapadnim rešenjima. Kineske tehnološke kompanije, kao što su Baidu, Alibaba i Tencent, aktivno rade na razvoju velikih jezičkih modela, autonomnih sistema i AI-driven industrija.
Glavne karakteristike kineskog pristupa:
- Državno vođene investicije – AI je deo nacionalne strategije Kine, sa ciljem da zemlja postane globalni lider u AI do 2030. godine.
- Primena u realnom sektoru – Kina ubrzano uvodi AI u proizvodnju, zdravstvo, finansije i vojsku, čime ostvaruje prednost u primenjenim tehnologijama.
- Regulativa i nadzor – Iako Kina forsira razvoj AI-a, strogo kontroliše kako se tehnologija koristi, posebno u domenu nadzora i upravljanja podacima.
Ove inicijative postavile su Kinu kao najvećeg konkurenta SAD-u u oblasti veštačke inteligencije, što je izazvalo zabrinutost u zapadnim krugovima i podstaklo intenzivniju tehnološku trku.
Evropa: Potraga za AI suverenitetom
Evropska unija, suočena sa zaostatkom u AI industriji, koristi AI Action Summit kao platformu za definisanje strategije koja bi smanjila zavisnost od američkih i kineskih rešenja.
Ključni izazovi s kojima se Evropa suočava:
- Nedovoljna ulaganja – U poređenju sa „Stargate“ projektom ili kineskim državnim fondovima, evropska AI investicija kroz InvestAI od 200 milijardi evra (206 milijardi dolara) još uvek deluje skromno.
- Fragmentacija tržišta – Različite regulative i politike među članicama EU usporavaju jedinstven pristup razvoju AI tehnologija.
- Fokus na etičke standarde – Iako Evropa prednjači u kreiranju pravednih i odgovornih AI politika, postoji zabrinutost da stroga regulativa može usporiti inovacije u poređenju sa manje restriktivnim tržištima SAD-a i Kine.
Uprkos ovim izazovima, lideri EU su optimistični da će Evropa, kroz jačanje javno-privatnih partnerstava i razvoj gigafabrika, uspeti da smanji tehnološki jaz i kreira konkurentne AI modele.
AI više nije samo tehnološko pitanje – postao je ključni geopolitički faktor. Dok SAD i Kina vode trku kroz gigantske investicije i strateške projekte, Evropa pokušava da pronađe svoj put kroz inovacije i regulativu. Ishod ove trke definisaće budućnost globalne ekonomije, bezbednosti i tehnološke dominacije, a AI Action Summit u Parizu jasno je pokazao koliko su ulozi visoki.
Zajednička deklaracija – nesuglasice među silama
Na završetku samita, 61 zemlja, među kojima su bile i Francuska, Kina i Indija, usvojila je važan dokument pod nazivom „Izjava o inkluzivnoj i održivoj veštačkoj inteligenciji za ljude i planetu“. Ova izjava postavila je temelje za globalnu saradnju u oblasti veštačke inteligencije, pozivajući na razvoj tehnologija koje bi doprinosile održivosti i dobrobiti društava širom sveta. Fokus je stavljen na stvaranje politika koje omogućavaju ravnotežu između napretka u oblasti AI i zaštite životne sredine, ljudskih prava, i društvenih vrednosti.
Ipak, nisu sve zemlje bile saglasne u vezi sa pristupom koji je predložila ova izjava. Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija odbile su da potpišu dokument, ukazujući na značajne nesuglasice u vezi sa osnovnim principima koji su u njemu izloženi.
Američki potpredsednik, JD Vens, izrazio je zabrinutost da bi prekomerna regulacija veštačke inteligencije mogla ometati inovacije koje su ključne za tehnološki napredak i konkurentnost Sjedinjenih Država na globalnoj sceni. On je upozorio da bi preterano ograničavanje slobode u razvoju AI moglo smanjiti sposobnost kompanija da koriste tehnologiju na način koji podstiče ekonomski rast i rešava konkretne izazove, poput zdravstvenih problema, klimatskih promena i drugih.
S druge strane, Velika Britanija je insistirala na tome da bi deklaracija trebalo da ima jači naglasak na nacionalnu bezbednost i zaštitu od mogućih pretnji koje AI može predstavljati, posebno u kontekstu vojne primene i zaštite kritične infrastrukture. Britanci su se zalagali za fleksibilniji pristup koji bi omogućio da svaka zemlja, uz poštovanje osnovnih principa održivosti, zadrži veću kontrolu nad svojim AI politikama, u skladu sa specifičnim bezbednosnim interesima.
Ove nesuglasice između velikih sila ukazuju na dublje podela u globalnim pristupima razvoju i regulaciji veštačke inteligencije. I dok zemlje poput Francuske, Kine i Indije pozdravljaju zajedničke napore za usmeravanje AI prema opštem društvenom dobru, SAD i Velika Britanija naglašavaju da bi svaki pokušaj uniformnog pristupa mogao biti u suprotnosti sa nacionalnim interesima i principima slobodnog tržišta.
Ove razlike u stavovima mogu biti signal za buduće pregovore i potencijalne izazove u usklađivanju međunarodnih politika u oblasti veštačke inteligencije, čime bi se mogla oblikovati globalna pravila igre koja će morati da balansiraju različite interese i vrednosti.
Autorski osvrt
Samit koji je okupio globalne sile oko pitanja regulacije veštačke inteligencije jasno je pokazao duboke podele među ključnim akterima sveta u vezi sa pristupom ovom tehnološkom fenomenu. Na jednoj strani, Francuska i Evropska unija promovišu model koji pokušava da nađe ravnotežu između etičkih normi i tehnološkog napretka, s ciljem da AI koristi za dobrobit društva, ali uz strogu regulaciju koja obezbeđuje zaštitu ljudskih prava, sigurnost i održivost. Ovaj pristup je zasnovan na uverenju da je potrebno uspostaviti međunarodne standarde koji će omogućiti sigurnu primenu AI, posebno u oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje, životna sredina i zaštita privatnosti.
Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države i Kina, iako s različitim motivima, nastavljaju da prednjače u globalnoj trci za dominaciju u razvoju i primeni AI. SAD se, i dalje, fokusiraju na tržišne slobode i inovacije, verujući da prekomerna regulacija može usporiti napredak i smanjiti konkurentnost njihovih tehnoloških kompanija. Kina, s druge strane, kombinuje agresivan razvoj AI tehnologija sa strateškim geopolitičkim interesima, koristeći AI kao ključni alat za ostvarivanje globalnog uticaja u različitim sektorima, uključujući vojnu i ekonomsku dominaciju. Ove zemlje traže načine da iskoriste AI kao instrument za ostvarenje svojih političkih i ekonomskih ciljeva, što često dovodi do nesuglasica u međunarodnim pregovorima i naporima za usklađivanje globalnih regulativa.
Za Srbiju i ceo region jugoistočne Evrope, pitanje pozicioniranja u ovoj brzo razvijajućoj oblasti predstavlja izazov, ali i priliku. Iako region ne igra dominantnu ulogu u globalnoj AI trci, tehnologija veštačke inteligencije otvara brojne mogućnosti za unapređenje ključnih sektora kao što su industrija, zdravstvo, obrazovanje, poljoprivreda i infrastruktura. AI može postati pokretač efikasnijeg upravljanja resursima, inovacija i razvoja novih proizvoda i usluga, čime bi region mogao da postigne konkurentske prednosti u globalnom kontekstu.
Međutim, kako bi Srbija i susedne zemlje iskoristile ove prednosti, neophodno je strateški pristupiti razvoju i implementaciji AI. To uključuje ulaganje u obrazovanje i obuku stručnjaka, stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za tehnološke startupe i istraživačke institute, kao i donošenje zakonskih okvira koji će obezbediti sigurnu i odgovornu primenu veštačke inteligencije. Takođe, važno je posvetiti pažnju etičkim pitanjima, kao što su zaštita privatnosti i ljudskih prava, kako bi se osigurao dugoročni društveni i ekonomski napredak.
Važno je imati u vidu da je Evropska unija učinila značajan korak ka regulaciji veštačke inteligencije usvajanjem Zakona o veštačkoj inteligenciji (AI Act), koji je postao pravni okvir za upotrebu AI u EU. Ovaj zakon, koji je usvojen u maju 2024. godine, a stupa na snagu u februaru 2025. godine, postavlja obaveze za sve organizacije koje koriste AI sisteme, bilo da se nalaze u EU ili van nje. Zakon prepoznaje različite nivoe rizika povezanih s različitim vrstama AI sistema, uvodeći specifične obaveze za visoko rizične sisteme, kao što su sistemi za prepoznavanje lica, dok pruža fleksibilniji okvir za manje rizične primene.
Za kompanije koje planiraju da koriste AI, od ključne je važnosti da se upoznaju sa novim regulativama i da izvrše procenu usklađenosti svojih AI sistema s novim pravilima. Kategorije subjekata koje podležu Zakonu obuhvataju AI provajdere, korisnike, distributere, kao i proizvođače AI sistema, uključujući i kompanije koje posluju izvan EU, ali plasiraju svoje proizvode ili usluge na tržište EU.
Zakon implementira pristup zasnovan na proceni rizika, gde su obaveze i pravne mere prilagođene stepenima rizika koje određeni AI sistemi predstavljaju za prava i slobode pojedinaca. Osim što se primenjuje na privatni i javni sektor, zakon ima i eksteritorijalnu primenu, što znači da se odnosi na kompanije koje razvijaju ili koriste AI sisteme koji se plasiraju na tržište EU, bez obzira na njihovu lokaciju.
Za Srbiju i susedne zemlje, pravna regulativa kao što je AI Act predstavlja priliku za unapređenje domaće industrije i povezivanje sa globalnim trendovima u oblasti AI. Udruženje e-Razvoj, kao ključni akter u povezivanju domaćih firmi sa globalnim trendovima, može odigrati značajnu ulogu u pripremama za implementaciju ovih zakonskih okvira, kroz organizovanje konferencija, radionica i edukacije o usklađivanju sa novim regulativama.
Udruženje e-Razvoj, kao bitan akter u povezivanju domaćih firmi i stručnjaka sa globalnim trendovima, može odigrati značajnu ulogu u ovom procesu. Kroz organizovanje konferencija, radionica i stručnih skupova, Udruženje može postaviti temelje za dijalog o regulaciji i primeni AI u Srbiji i regionu. Takođe, kroz povezivanje sa međunarodnim organizacijama, tehnološkim kompanijama i ekspertima, Udruženje može pomoći u usvajanju najboljih praksi i stvaranju infrastrukture koja će omogućiti regionu da bude konkurentan na globalnoj AI sceni.
Za Srbiju i njen region, ključno je da se usmere na razvoj vlastitih potencijala u AI sektoru, istovremeno aktivno učestvujući u globalnim dijalozima o regulaciji ove tehnologije, kako bi bili spremni da iskoriste sve prednosti koje ona nudi, ali i da izbegnu moguće izazove i rizike.
Zaključak
Treći Samit o veštačkoj inteligenciji, koji je održan u Parizu, nedvosmisleno je potvrdio da je AI postala ključna tačka globalne političke, ekonomske i tehnološke agende. Sa sve bržim razvojem ove tehnologije, koja sve više oblikuje naš svakodnevni život, privredu i društvene strukture, postalo je jasno da AI više nije samo tehnološki fenomen, već i geopolitičko pitanje od globalnog značaja. Iako su na samitu postignuti neki značajni dogovori među zemljama, razlike u pristupima regulaciji ove tehnologije ostale su prisutne i predstavljaju jedan od najvećih izazova za njenu budućnost.
Na jednoj strani, zemlje kao što su Francuska i članice Evropske unije insistiraju na rigoroznijim zakonodavnim okvirima koji bi obezbedili etičku i odgovornu primenu AI, dok sa druge strane, Sjedinjene Američke Države, Kina i druge velike sile naglašavaju potrebu za većim fokusom na inovacije i slobodu tržišta, istovremeno braneći svoje geopolitičke i ekonomske interese. Ove razlike u pristupima ukazuju na duboku podelu u međunarodnim stavovima o tome kako najbolje usmeriti razvoj AI, a prekomerna regulacija u jednom delu sveta može imati suprotan efekat na konkurentnost i napredak u drugim regionima.
S obzirom na to, jasno je da će budućnost AI biti oblikovana kroz nastavak dijaloga, pregovora i novih inicijativa koje će nastojati da nađu ravnotežu između brzog tehnološkog napretka i nužnosti da se AI koristi za dobrobit čovečanstva, uz minimizaciju potencijalnih rizika. Iako su izazovi u pogledu globalnih regulacija značajni, postoji i širok prostor za saradnju u cilju izgradnje održive i pravedne AI budućnosti. Taj dijalog neće biti samo politički i ekonomski, već i etički, jer će biti važno osigurati da AI doprinosi društvenom razvoju, očuvanju ljudskih prava, zaštiti privatnosti i očuvanju životne sredine.
Za zemlje poput Srbije i celokupni region jugoistočne Evrope, ovo je trenutak da se aktivno uključe u oblikovanje budućnosti AI. Učestvujući u globalnim diskusijama, usvajajući najbolje međunarodne prakse i ulagajući u domaći razvoj tehnologije, region može zauzeti poziciju koja će omogućiti konkurentnost, ali i obezbediti sigurnost i odgovornost u primeni AI.
Zaključno, Treći Samit o veštačkoj inteligenciji u Parizu nije samo potvrdio trenutnu važnost AI, već je i otvorio vrata za dalji razvoj međunarodne saradnje, s ciljem stvaranja globalnog okvira koji omogućava koristi, a minimizira rizike povezane s razvojem ove revolucionarne tehnologije.
Poziv na akciju
Pozivamo vas da se uključite u dijalog o budućnosti veštačke inteligencije. Podelite svoje mišljenje u komentarima ispod, pridružite se našim inicijativama i pratite aktivnosti Udruženja e-Razvoj. Vaše učešće i perspektive su dragoceni za oblikovanje budućnosti AI koja će koristiti čitavom društvu. Hajde da zajedno gradimo sigurnu, održivu i inkluzivnu AI budućnost!
Autor teksta: Slobodan Krstić, predsednik Udruženja e-Razvoj
Slobodan Krstić je diplomirani inženjer elektrotehnike sa više od četiri decenije iskustva u vojnim i civilnim sektorima. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu 1982. godine, nakon čega je započeo profesionalnu karijeru u Vojsci Srbije. Kao stručnjak za balistička merenja, radio je na opitnom poligonu Tehničkog opitnog centra u Nikincima, gde je predvodio timove u razvoju i implementaciji inovativnih metoda merenja u ispitivanju naoružanja i vojne opreme.
Od 1993. godine prelazi u civilni sektor, gde se bavi poslovnim upravljanjem, digitalnom transformacijom i primenom informacionih tehnologija u poslovanju. Ima bogato iskustvo u optimizaciji poslovnih procesa, IKT bezbednosti, projektovanju računarskih mreža, nabavci informatičke opreme i implementaciji poslovnih softverskih rešenja. Takođe, aktivno učestvuje u razvoju strategija za unapređenje organizacije i digitalizacije poslovanja u različitim industrijama.
Godine 2010. osniva Udruženje e-Razvoj, sa ciljem povezivanja preduzeća, institucija i pojedinaca radi zajedničkog napretka i inovacija. Kao predsednik Udruženja, posvećen je razvoju poslovnih mreža, podršci članovima kroz edukacije, savetovanja i organizaciju stručnih skupova. Njegova vizija je stvaranje snažne poslovne zajednice zasnovane na znanju, tehnologiji i kvalitetnim poslovnim vezama.