Neki od vas veruju da će tehnologija doneti kraj svim egzistencijalnim pretnjama, obezbediti zdravlje, sigurnost i kvalitetan život. Ali, koliko vas zaista veruje da ćete doživeti svet bez patnje, gladi, bolesti, kriminala, korupcije, medijskih manipulacija, rata ili da ćete s lakoćom putovati u svemir? Imamo tehnologiju da izlečimo, nahranimo i zaštitimo svet – odmah! A ona se trenutno zloupotrebljava!

Ključno pitanje danas je: šta treba da se promeni u ljudskom razmišljanju da bismo imali pouzdano globalno i lokalno upravljanje i dobre uslove za život? Način upravljanja društvom i život na koje biste bili ponosni.

Kako se sprovode velike društvene promene?

Disruptivne inovacije menjaju tržište, narušavaju postojeći sistem i stvaraju novi lanac vrednosti. Počinju iz niše, ali s vremenom preoblikuju industriju i društvo.

Tri glavne frakcije: Kitovi, ajkule i delfini

Da bismo razumeli kako se ove promene odvijaju, potrebno je osmotriti ko kontroliše ključne tokove moći. U savremenom društvu postoji podela na tri dominantne grupe:

  1. Kitovi – globalne elite koje kontrolišu kapital i donose ključne odluke iz senke. To su korporativni giganti, finansijske institucije i vlade koje upravljaju infrastrukturom planete. Prema izveštaju Oxfam-a, broj milijardera u svetu porastao je za 204 u 2024. godini, dostižući ukupno 2.769 osoba. Njihovo ukupno bogatstvo povećano je sa 13 biliona na 15 biliona dolara u samo 12 meseci. Najveći broj milijardera nalazi se u SAD (813), Kini (406) i Indiji (200), što znači da ove tri zemlje čine više od polovine svetske populacije milijardera.
  2. Ajkule – operativci sistema, političari, vojni lideri, obaveštajne agencije i ekonomski menadžeri. Njihova moć proizlazi iz upravljanja institucijama koje održavaju status quo.
  3. Delfini – inovatori, preduzetnici, vizionari i aktivisti koji pokušavaju da preusmere tok istorije koristeći disruptivne inovacije.

Disruptivna promena se događa kada delfini postanu dovoljno organizovani i tehnološki superiorni da nadigraju ajkule, a kitovi moraju odlučiti da li će ih podržati ili ih eliminisati.

Uloga „Robova“ – Ljudi bez nade, zarobljeni u ekonomskom ropstvu

Postoji i četvrta, većinska frakcija – robovi, koji čine preko 90% planete i koji rade beznadežno po ceo dan za minimalnu zaradu, bez mogućnosti izlaska iz siromaštva. Njihova eksploatacija omogućava funkcionisanje sistema, ali su istovremeno potpuno zamenjivi, bez prava glasa u društvenim promenama.

Bez ikakve kontrole nad svojim životima, oni su primorani da preživljavaju u beskrajnoj petlji rada i siromaštva, dok se tehnološki napredak koristi da ih dodatno obespravi kroz automatizaciju, digitalni nadzor i nametanje narativa kojima im se ispira mozak. U mnogim slučajevima, upravo su oni gorivo za sistem koji profitira na njihovom očaju.

Njihov potencijal da postanu faktor društvenih promena raste samo ako im se pruži obrazovanje, svest o njihovim pravima i pristup alatima koji mogu razbiti njihov začarani krug. U suprotnom, oni ostaju večni instrument moćnih, eksploatisani i kontrolisani kroz kombinaciju ekonomske zavisnosti i tehnološkog nadzora.

Tehnologija kao oružje moćnih

Nove tehnologije donose moć pojedincima i manjim grupama na način koji ranije nije bio moguć. Blockchain omogućava decentralizovane finansije koje zaobilaze tradicionalne banke, AI sistemi mogu automatizovati odlučivanje na način koji smanjuje potrebu za birokratijom, a biotehnologija može čak i produžiti ljudski život – ali to su moguće beneficije samo za bogate.

Pitanje je kako se te tehnologije koriste. Trenutno ih kontrolišu uglavnom korporacije i države radi povećanja kontrole, profita i eksploatacije drugih, a ne osnaživanja građana.

Šta nas koči?

  • Hijerarhijske strukture – Većina vlada i korporacija funkcioniše piramidalno, gde moćni pojedinci donose odluke za milione bez njihove aktivne participacije.
  • Profitni modeli – Tehnološke inovacije nisu usmerene ka poboljšanju društva već ka povećanju profita.
  • Nedostatak svesti – Ljudi su zatrpani lažnim informacijama i preopterećeni stimulansima, pa ne mogu efikasno da se organizuju.

Kako nadmudriti sistem?

Ako želite da se disruptivna promena dogodi, morate igrati igru bolje od onih koji kontrolišu sistem. To podrazumeva:

  1. Bržu adaptaciju – Tehnološki inovatori koji budu brže primenili AI, blockchain i decentralizovane mreže mogu preuzeti ključne sektore.
  2. Pametno umrežavanje – Kreiranje novih mreža moći van tradicionalnih institucija, koristeći tehnologiju za globalnu koordinaciju.
  3. Novi narativi – Kontrola informacija i narativa ključna je u oblikovanju društvenih promena. Istorija je pokazala da revolucije ne pobeđuju samo snagom, već i uverenjem da postoji bolji sistem.

Budućnost disruptivnih promena

Zamislite svet u kome svako može učestvovati u upravljanju ili voditi biznis sa samo jednim pametnim telefonom. San o pravednoj globalnoj upravi posle vekova je već tu – dostižan danas.

Ali, „obični ljudi“ znaju da niko ne želi njihov uspeh. Za sada mali igrači mogu sistem nadmudriti na neko vreme, razumevajući njegove slabosti.

Ključ bogaćenja robova i delfina leži u njihovoj brzini i fleksibilnosti u odnosu na ajkule i kitove, kao i u moći da manipulativne tehnike saradnje sa ostalim frakcijama okrenu u svoju korist. Mali su brži i fleksibilniji. Tako počinju disruptivne inovacije – serijama malih pobeda. Pitanje nije da li će se promena dogoditi, već ko će je kontrolisati. Hoće li to biti kitovi, ajkule, delfini ili će i neki od Vas konačno pronaći način da preuzmu kontrolu svoje sudbine?

Autor teksta: Boško Nektarijević, član Udruženja e-Razvoj

Boško Nektarijević

Boško Nektarijević, dugogodišnji član Udruženja e-Razvoj, ima više od 20 godina iskustva u oblasti EU fondova. Njegova ekspertiza obuhvata strateške analize, planiranje scenarija i razvoj poslovanja s ciljem obezbeđivanja uspešnih projekata i finansiranja za klijente. Kroz platforme nektarijevic.eu i eufunds.online, pruža usluge poslovne inteligencije, pisanja projektnih prijava, pre-evaluacije i prilagođenih obuka, deleći najbolje prakse stečene kao iskusni pisac predloga projekata, evaluator, tim lider, ključni ekspert i menadžer projekata.

Ознаке: